Pisoar je keramički element za muški toalet koji troši manje vode od WC šolje i zauzima manje prostora. U ponudi je 10 modela, od 4.990 do 32.905 din sa PDV-om, od Alvit, Geberit, Cersanit, Grohe, Villeroy & Boch i Jika. Pre kupovine znajte kako ćete ga ispirati, jer od toga zavisi koji priključak vode pisoar mora da ima.
Pisoari sa gornjim dovodom primaju vodu odozgo, kroz cev koja se vidi iznad pisoara. To je jednostavnije za ugradnju u postojeći prostor, jer cev može da ide preko pločica. Pisoari sa zadnjim dovodom primaju vodu kroz zid, pa se cev ne vidi, ali instalacija mora da bude pripremljena pre pločica.
Odvod je skoro uvek zadnji, u zid, na visini koju daje tehnički crtež modela.
Ako je pisoar u javnom prostoru, uz njega se često postavlja i lavabo sa senzorskom slavinom, da ceo toalet radi bez dodirivanja.
Pisoar se kači na zid vijcima ili na ugradni element. Uobičajena visina gornje ivice je oko 60–65 cm od poda za odrasle, a za škole i vrtiće niže. Kada postavljate dva ili više pisoara, između njih se stavlja pregrada, a razmak između osa je obično 60–70 cm.
Za kućni toalet ili mali lokal dovoljan je manji pisoar sa gornjim dovodom i ručnim ventilom. Za kafiće, restorane i poslovne prostore sa mnogo korisnika birajte veći model i senzorsko ispiranje, jer korisnici često ne pritisnu taster. Proverite i dubinu pisoara: dublji modeli manje prskaju po podu, što je razlog zašto se u javnim toaletima biraju veći oblici.
Kod pisoara sa zadnjim dovodom unapred dogovorite sa majstorom visinu priključaka, jer ih je posle pločica teško pomeriti.
Raspon od 4.990 do 32.905 din obuhvata male pisoare osnovnog oblika i veće modele sa glazurom na koju se teže hvata kamenac. Skuplji modeli često imaju rimless unutrašnjost ili sistem za ravnomerno ispiranje po celoj površini. Za objekte sa velikim brojem korisnika takav pisoar se lakše održava, pa se razlika u ceni vraća kroz manje rada na čišćenju.
Za ugostiteljske objekte proverite i propise koji važe za vaš objekat pre nego što odredite broj pisoara.
Uz pisoar se često naručuje i pregrada.
Kod nekih modela sifon je u keramici, a kod drugih se kupuje poseban. Ako je potreban poseban, uzmite sifon za pisoar, jer sifon za lavabo nema odgovarajući priključak. Ostale elemente sanitarije pogledajte u kategoriji sanitarije za kupatilo. Porudžbinu plaćate pouzećem.
Pisoar troši znatno manje od WC šolje, najčešće 1–3 litra po ispiranju, zavisno od ventila. Senzorski ventili mogu da se podese na manju količinu. U lokalu ili kancelariji sa mnogo korisnika ušteda vode u odnosu na toalet samo sa WC šoljama je primetna već na prvom računu za vodu.
Može, ako ima mesta i ako možete da dovedete vodu i odvod na potrebnu visinu. U kući se najčešće postavlja u drugom toaletu, kod garaže ili u radionici. Za ispiranje je dovoljan ručni ventil, a pisoar se kači na zid kao manji lavabo, vijcima sa tiplom.
Najčešći uzrok je sifon koji se isušio jer se pisoar retko koristi, ili naslage koje se skupljaju na dnu. Rešenje je redovno ispiranje i čišćenje sredstvom za uklanjanje kamenca. Kod pisoara koji se retko koriste povremeno pustite vodu, da se u sifonu zadrži vodena barijera.
Nije obavezan. Pisoar sa gornjim dovodom se kači direktno na zid vijcima. Za pisoar sa zadnjim dovodom i ugradnim ventilom u zidu postoji poseban ugradni element za zidani ili suvomontažni zid, koji nosi pisoar i krije instalaciju, pa se postavlja pre pločica.