Bojleri na Kupaldiju idu od malog modela za sudoperu do kombinovanih bojlera sa izmenjivačem za centralno grejanje. U ponudi je preko 200 modela, sa cenama od 7.608 do 334.025 din sa PDV-om, od proizvođača Metalac, Termorad, Electrolux, Ariston, Elit i Tesy.
Prvo odlučite gde bojler ide i koliko vas koristi toplu vodu: od toga zavise zapremina, oblik i materijal kotla. Za klasičan zidni bojler u kupatilu krenite od kategorije akumulacioni bojleri.
Orijentaciono: 50 l za jednu do dve osobe, 80 l za tri do četiri, 100 l i više za veće domaćinstvo ili kadu koja se često puni. Bojler od 80 l sa grejačem od 2 kW zagreje vodu sa 15 na 65 °C za oko dva i po sata. Veća zapremina zato znači i duže čekanje kad potrošite svu toplu vodu.
Prohromski bojleri imaju kotao od nerđajućeg čelika i biraju se kad je voda tvrda ili kad bojler treba da izdrži duže od proseka. Emajlirani bojleri su najbrojnija i najpovoljnija grupa. Unutrašnjost kotla štiti sloj emajla i magnezijumska anoda koju povremeno proveravate.
Za uske niše postoje slim bojleri manjeg prečnika, a horizontalni bojleri se kače vodoravno, na primer iznad vrata ili ispod plafona u hodniku. Uz sudoperu idu kuhinjski bojleri od nekoliko litara, nadsudoperski ili podsudoperski. Protočni bojleri ne drže vodu u rezervoaru, već je greju dok teče, pa traže jak električni priključak.
Smart bojleri se podešavaju preko aplikacije: raspored grejanja, eko režim, pregled potrošnje. Najviše uštede donose ako grejanje prebacite u period niže tarife, a podešavanja ostaju sačuvana i kad nestane struje.
Kombinovani bojleri imaju električni grejač i izmenjivač (zmiju) kroz koji prolazi topla voda iz kotla. Ako model birate prema priključku na kotao, toplanu ili solarne kolektore, pogledajte bojlere za centralno grejanje. U takav sistem ugrađuju se ekspanzione posude, a uz kotao na čvrsto gorivo i baferi koji primaju višak toplote.
Kuće sa bunarom ili slabim pritiskom u mreži koriste hidroforske posude uz pumpu, a za rezervu vode tu su rezervoari za vodu od PE.
Bojler pod pritiskom vodovoda mora imati sigurnosni ventil na ulazu hladne vode. Za vezu sa instalacijom uzmite brinoks creva odgovarajuće dužine i navoja. Niskotlačni kuhinjski bojler radi samo sa posebnom slavinom za bojler, jer obična baterija na njemu stvara pritisak koji kotao ne podnosi.
Ako menjate stari bojler, izmerite razmak priključaka za vodu i položaj nosača na zidu. Ista zapremina ne znači iste mere, a nove rupe u pločicama i produžavanje cevi su posao koji se lako izbegne merenjem pre narudžbine.
Filterima na strani suzite izbor po zapremini, brendu i ceni. Porudžbinu plaćate pouzećem, kad vam kurir donese bojler.
Ne mora. Dobro izolovan bojler gubi malo toplote u mirovanju, pa je stalno uključen bojler na 55 do 60 °C obično jeftiniji nego dnevno grejanje od hladnog na 70 °C. Ako imate dvotarifno brojilo, isplati se da greje u nižoj tarifi, ručno, preko tajmera ili aplikacije kod smart modela.
Visokotlačni (zatvoreni) bojler je pod pritiskom vodovoda i može da napaja više točećih mesta: lavabo, tuš i sudoperu. Niskotlačni (otvoreni) bojler nije pod pritiskom i služi samo jedno mesto, uz posebnu slavinu sa tri cevi. Niskotlačni su po pravilu mali kuhinjski bojleri od 5 do 10 l.
Magnezijumsku anodu proverite posle prve godine, a zatim na svake jedne do dve godine. Kod tvrde vode troši se brže. Kad je istrošena više od polovine, zamenite je, jer posle nje korozija napada kotao. Uz proveru anode očistite i kamenac sa grejača.
Ne. Sigurnosni ventil ispušta višak pritiska kad se voda zagreva i širi i sprečava povratak tople vode u mrežu. Bez njega pritisak u kotlu raste do tačke kada kotao puca. Ventil se postavlja na cev hladne vode, a njegovo kapanje tokom grejanja je normalno.
Jedno zagrevanje 80 l vode sa 15 na 65 °C troši oko 4,6 kWh. Stvarna dnevna potrošnja zavisi od toga koliko tople vode potrošite i na koliko stepeni je podešen termostat. Ako termostat spustite sa 70 na 55 °C, potrošnja za istu količinu vode pada za oko četvrtinu.